Dva studenta – dva UNIC-ova događanja

Dvije studentice RUB-a, Yanki i Yazgi Yilmaz, sudjelovale su u dvije različite UNIC-ove aktivnosti. Dok je Yanki stjecala nova iskustva u Proljetnoj školi, njezina sestra Yazgi sudjelovala je u Creathonu. Obje govore o svojim dojmovima i spoznajama te objašnjavaju zašto bi studenti trebali iskoristiti UNIC-ove ponude.

U prvom Creathonu studentski su se timovi natjecali u pronalaženju kreativnih ideja za obrazovne izazove na UNIC-ovim partnerskim sveučilištima. Yazgi Yilmaz studira engleski, američke studije i povijest na RUB-u i želi postati nastavnica. Bila je dio pobjedničkog tima „UNICan“ koji će predstaviti svoje rezultate na Festivalu UNIC-ovih gradskih laboratorija u Liègeu u listopadu 2021.

Yazgi Yilmaz: „Zato je naš moto, 'Jednim klikom možeš postati dio UNIC-a’“.

Možete li opisati svoj projekt za Creathon?

Naš projekt „UNIClick“ je online platforma za studente UNIC-ovih sveučilišta koja se može koristiti i kao aplikacija za pametne telefone i tablete. Na toj platformi studenti kreiraju avatare i mogu ih personalizirati odabirom različitih područja interesa, kao što su globalni izazovi, klimatske promjene, rasizam ili nezaposlenost. Na temelju njihovih odabira platforma automatski uparuje studente sličnih interesa koristeći umjetnu inteligenciju. Studenti ujedno dobivaju preporuke za UNIC-ove kolegije, događanja i radionice. Tako se studenti imaju priliku povezati, raditi na zajedničkim projektima ili čak pronaći rješenja za globalne izazove. Osim što stječu osnovne vještine za ulazak na tržište rada, studenti mogu jednostavno pronaći prijatelje. Zato je naš moto „Jednim klikom možeš postati dio UNIC-a“.

Tko je bio u vašem timu? Koja su studijska područja bila zastupljena?

Timovima je nasumično bilo dodijeljeno do pet studenata sudionika koji su dolazili sa svih osam UNIC-ovih sveučilišta. Pored mene, tim UNICan uključivao je Marinu, koja studira filozofiju na Sveučilištu Deusto u Španjolskoj, Gordona, koji studira pravo na Sveučilištu u Corku u Irskoj, Ioanu, studenticu ekonomije na Erasmus sveučilištu u Rotterdamu u Nizozemskoj i Junko, koja studira za učiteljicu na Sveučilištu u Ouluu u Finskoj. Uz to, Farshida s Erasmus sveučilišta u Rotterdamu i Henna sa Sveučilišta u Ouluu bile su naši vodiči i podupirale nas u pronalaženju odgovarajućeg projekta. Bez njih Creathon svakako ne bi prošao tako glatko.

Kako je Creathon funkcionirao?

Radilo se o 24-satnom natjecanju, iako nije trebalo cijelo to vrijeme provesti pred laptopom. Imali smo uvodni sastanak nekoliko dana prije samog Creathona na kojem smo dobili raspored. Nismo samo radili na vlastitom projektu već smo imali i priliku upoznati i druge timove i čuti njihove komentare. Zatim smo mogli sami odlučiti kada ćemo i kako raditi na našoj ideji. Žiri je dobio jedan poster i jedan takozvani prikaz rješenja po timu.

Yazgi Yilmaz: „UNIC je jedinstven i sretna sam što je RUB njegov dio.“

Kako ste saznali za Creathon i zašto se isplatilo sudjelovati u njemu?

Na našoj studentskoj mreži „TalenteNetzwerkTreffen“ (što u prijevodu znači TalentMrežaSastanak) redovito nas informiraju o raznim ponudama i zanimljivim radionicama, a među njima je bio i UNIC-ov Creathon. Odmah sam se prijavila. U Creathonu sam mogla upoznati studente s drugih sveučilišta i podijeliti s njima svoje ideje. Uz to su i komuniciranje na engleskom i rad u interdisciplinarnom timu bili jako zabavni. Mogu ga svakako preporučiti svima koji žele malo promjene ili koji žele istražiti suradnju u interdisciplinarnim timovima. Tek sam nakon Creathona shvatila koliko je zapravo UNIC jedinstven i zato sam jako sretna što je RUB njegov dio. To je i razlog zašto bih se htjela uključiti u UNIC-ovo Studentsko vijeće.

UNIC-ova Proljetna škola 

Yanki Yilmaz radi na magisteriju iz Menadžmenta i ekonomije na RUB-u i sudjeluje u prvoj Proljetnoj školi. Pored RUB-a u provedbu programa uključeni su i Sveučilište u Ouluu (Finska) i Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska) kao UNIC-ova partnerska sveučilišta. Tema Poduzetništvo i transformacija kombinira kolegije kao što su ekonomija, pravo i poslovno upravljanje. Slični su redovnim seminarima, ali se odvijaju u razdoblju kada nema predavanja.

Kako ste čuli za Proljetnu školu?

Prvo mi je kolega s faksa rekao za to i ubrzo nakon toga naš je fakultet oglasio Proljetnu školu u e-biltenu. Nastavno osoblje RUB-a nudi dva kolegija iz ekonomije.

Kako je kolegij funkcionirao?

Radi se o intenzivnom kolegiju zato što se zbog ograničenog trajanja Proljetne škole od otprilike deset do dvanaest tjedana samo tako može proći planirani program. Dobili smo plan kolegija kao i detaljne informacije o različitim temama kolegija na uvodnom predavanju te smo pritom dobili i pristup materijalima za kolegij. Nakon dovršetka važnih nastavnih jedinica nude se mali testovi koji se ne ocjenjuju već im je svrha pomoći studentima u ponavljanju onoga što su već naučili. Planira se da će završni ispit biti organiziran online u svibnju na sličan način.

Yanki Yilmaz: „Ne prelazimo samo geografske granice, već i granice disciplina.“ 

Što vas osobito veseli oko toga?

Fascinira me koliko prednosti Europska unija nudi sveučilištima kroz objedinjeni sustav obrazovanja i akreditacija (ECTS). Nisam mogla ni zamisliti da ću pohađati kolegij iz statistike na Sveučilištu u Zagrebu s drugim međunarodnim studentima i čeprkati po programima koje sam već poznavala, kao što su Excel i R. Ne prelazimo samo geografske granice, već i granice disciplina. Osobito profitiramo zbog činjenice da nisu svi sudionici potkovani u ekonomiji, zato što su naše rasprave zbog toga obogaćene spoznajama iz drugih disciplina.

Yanki Yilmaz: „Predavači iz drugih zemalja obično imaju poseban štih.“

Zašto vrijedi sudjelovati?

Proljetna škola nudi priliku da steknete bodove izvan uobičajenog užurbanog razdoblja predavanja te da se intenzivno usredotočite na jedan po jedan kolegij. Zato je Proljetna škola odlična prilika za one koji nisu slušali dovoljno kolegija tijekom semestra ili koji se žele pripremiti za sljedeći semestar. Prednost je digitalne provedbe da međunarodni studenti lako mogu stupiti u kontakt i razgovarati međusobno na engleskom. Predavači iz drugih zemalja obično imaju poseban „štih“ zato što studenti nisu naviknuti na njihov vjerojatno neobičan i entuzijastičan način predavanja. Mislim da svi mogu profitirati od te interkulturalnosti. Čak i sadržaj koji već poznajete ponovo se prikazuje iz nove perspektive i s novim tumačenjima, a predavači vas potiču da još jednom razmotrite tematiku.

Razgovarala Katrin Heyer, RUB

Originalni tekst na njemačkom

Fotografija: privatni album